“Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, I onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.’’ (Et-Tevbe,60.)

Ovim Kur’anskim ajetom date su smjernice za djelovanje muslimana i muslimanske zajednice u pogledu raspodjele zekata, a putem prakse Muhammeda alejhi selam i praktično je ukazano na način prikupljanja i raspodjele zekata. Organizirano prikupljanje zekata je praksa muslimana još iz vremena Božijeg poslanika Muhammeda alejhi selam i pravovjernih halifa. U vrijeme Muhameda alejhi selam, pravovjernih halifa i njihovih nasljednika zekat se organizirano prikupljao u državni fond Bejtu-l-mal, iz koga se distribuirao prema prioritetima i uputama utemeljenim na pomenutom Kur’anskom ajetu. Većina islamskih pravnika se slaže da obavezu i pravo na prikupljanje i raspodjelu zekata ima islamska vlast u islamskim državama, a u neislamskim državama zajednica muslimana na čelu sa vrhovnim vjerskim autoritetom.

Kur’anski ajet u kojem se govori o obavezi zekata “’ Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš…’’, praksa i upute Muhammeda alejhi selam, njegovih ashaba, kao i mišljenja većine uvaženih šerijatskih pravnika ukazuju na činjenicu da je zekat prvenstveno društvena obaveza i da je za potpuno ispunjenje te obaveze odgovorna cjelokupna zajednica muslimana, prije svega, u islamskim državama islamska vlast, a u neislamskim organizirane zajednice muslimana, koje su dužne da organiziraju prikupljanje i raspodjelu zekata u skladu sa Kur’anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam. Također, zekatni obaveznici su dužni da savjesno i odgovorno ispune svoju obavezu, u skladu sa navedenim upustvima vođstva muslimanske zajednice kojoj pripadaju. Od strane Islamske zajednice bivše Jugoslavije organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra je počelo krajem šezdesetih godina prošlog vijeka osnivanjem Fonda Gazi Husrev-begove medrese. Pojam Fonda Bejtu-l-mal na našim prostorima prvi put je korišten u članu 12. Ustava Islamske zajednice u SFRJ iz 1990. godine. Sadašnji Ustav IZ u BiH, koji je donesen 1997. godine, predvidio je da sredstva od zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana čine Fond Bejtu-l-mal i da upravljanje tim fondom propisuje Sabor IZ u BiH posebnim aktom. Izmjene Ustava Islamske zajednice u BiH, donesene u 2014. godini, propisuju da pored Rijaseta i Sabora Islamske zajednice u BiH, raspodjelu sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal određuje i Vijeće muftija i ono ima ključnu ulogu u raspodjeli, tako da sada postoje tri nivoa kontrole utroška sredstava iz pomenutog Fonda.

Sabor IZ u BiH je u aprilu 2004. godine donio Pravilnik o Fondu Bejtu-l-mal. Ovim pravilnikom definiran je Fond Bejtu-l-mal, ustanovljen je način punjenja i raspodjele sredstava iz njega, način upravljanja fondom i druga važna pitanja za funkcioniranje Fonda. U članu 7. je propisano da Fondom upravlja Rijaset IZ u BiH. U članu 8. navedenog pravilnika propisano je da se sredstva Fonda koriste za odgoj i obrazovanje u srednjim, višim i visokim obrazovnim institucijama koje djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH ili je ona njihov osnivač, za održavanje i unapređenje mektebske nastave, za pomoć povratničkim džematima, kao i druge vidove islamskog rada koji se odvijaju kroz organe i ustanove IZ, a kojima se podiže vjerski kulturni, odgojni i obrazovni nivo muslimana, te za druge namjene koje su od opće koristi za muslimane i Islamsku zajednicu. Odluku Rijaseta o raspodjeli sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal, mora potvrditi Vijeće muftija, a nakon toga i Sabor IZ u BiH. Pravilnikom o Fondu Bejtu-l-mal je predviđeno da će se nastojati, sredstvima Fonda, u svakom vremenu osigurati najnužnije uvjete za rad Gazi Husrev-begove medrese, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke. Također je predvideno da Rijaset svake godine,prilikom definiranja raspodjele, utvrdi optimalan iznos sredstava koja će iz ovog Fonda izdvojiti za pomoć povratnicima u razorene džemate i drugim socijalno ugroženim licima. Pravilnikom je, takoder, propisano da se akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra sprovodi u organizaciji Rijaseta IZ u BiH i da se prikupljena sredstva posebno knjigovodstveno evidentiraju kao sredstva Fonda, a od ukupno prikupljanih prihoda od zekata i sadekatu-l-fitra na nivou medžlisa u BiH 70% se usmjerava u Fond Bejtu-l-mal, 25% ostaje medžlisima za vjersko-prosvjetni fond pri medžlisu i izmirenja troškova ukupljanja, a 5% nadležnim muftilucima za vjersko-prosvjetni fond pri muftijstvu.

Od sredstava prikupljenih u dijaspori 60% se uplaćuje u Fond Bejtu-l-mal, a 40% ostaje džematima i krovnim organizacijama IZ BiH u dijaspori. Mešihati islamske zajednice, na čijem području djeluju islamske obrazovne ustanove dužne su formirati svoj Fond Bejtu-l-mal i iz tog Fonda doznačiti 5% u Fond pri Rijasetu za finansiranje zajedničkih organa i institucija.