Pitanje:

Moje pitanje vezano je za nedavnu raspravu mene i mojih kolega. Radi se o tome da li pozajmljeni novac potpada pod obavezu zekata. Naprimjer, neko je pozajmio od nekoga 50.000 eura za kupovinu zemljišnog placa, kuće, stana ili  poslovnog prostora, uz dogovor da se pozajmljeni novac vrati odjedanput, odnosno kad se sav sakupi (uslov pozamljivača). Štednja traje više godina, prelazi vrijednost nisaba i tretira se potencijalno rastućom imovinom, što je jedan od uvjeta zekata.

Odgovor:

U spomenutom slučaju obaveza zekata pada na zajmodavca, a ne zajmoprimca, jer dug nije sporan i njegovo vraćanje nije upitno. Taj novac je u suštini na štednji kod zajmoprimca umjesto na nekom drugom mjestu (banci i sl.). Novac koji sakuplja zajmoprimac (dužnik) radi vraćanja duga ne podliježe obavezi zekata, jer na osnovni dug, tj. svoj pozajmljeni novac zekat daje zajmodavac, a ne dužnik.